Grčka traži od Turske povlačenje ratne prijetnje u zamjenu za podršku fondovima EU
Turska mora ukinuti svoju trideset godina staru prijetnju ratom protiv Grčke ako želi da Atina podrži njen pristup evropskim fondovima za odbranu – izjavio je grčki premijer Kyriakos Mitsotakis.
Grčka i Turska, iako formalno saveznici unutar NATO-a, imaju dugu historiju tenzija i međusobnih sporova koji uključuju razgraničenje zračnog prostora, pomorskih zona i status Kipra, podijeljenog još od turske invazije 1974. godine. Prema izvještaju agencije Reuters, jedan od najosjetljivijih trenutaka u bilateralnim odnosima desio se 1995. godine, kada je turski parlament izglasao tzv. casus belli – pravno opravdanje za rat – ukoliko Grčka jednostrano proširi svoje teritorijalne vode u Egejskom moru s 6 na 12 nautičkih milja.
Premijer Mitsotakis je izjavio da bi uklanjanje ove prijetnje trebalo biti preduslov za uključivanje Turske u evropske odbrambene programe, kao što je novi projekat Evropske unije pod nazivom Security Action for Europe (SAFE), koji predviđa zajedničke investicije u vojnu opremu i tehnologiju.
„Prošlo je 30 godina otkako je Turska narodna skupština izglasala čuveni casus belli. Mislim da je došlo vrijeme da direktno zatražimo od naših turskih prijatelja da to skinu sa stola“, rekao je Mitsotakis u izjavi za grčki radio Skai.
Naglasio je da će ovu poruku uskoro lično prenijeti turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu, uzimajući u obzir nedavno poboljšanje bilateralnih odnosa. Osim toga, najavio je održavanje sastanka na visokom nivou između Grčke i Turske u narednim mjesecima, gdje bi se trebalo razgovarati i o početku pregovora o demarkaciji pomorskih zona.
S druge strane, tursko Ministarstvo odbrane poručilo je da bi isključivanje Turske iz evropskih sigurnosnih inicijativa bilo „nepromišljeno i neprijateljski čin“.
„Prenošenje bilateralnih sporova na multilateralne platforme i pokušaji da se Turska isključi iz evropskih sigurnosnih projekata nisu utemeljeni na dobrim namjerama, niti predstavljaju pametan potez“, rekao je neimenovani izvor iz ministarstva za Reuters.
Unatoč napetostima koje povremeno izbijaju, obje strane su posljednjih mjeseci pokazale interes za smanjenje tenzija i mogući politički dijalog o spornim pitanjima, uključujući pomorske granice i energetsku eksploataciju u Egeju i istočnom Mediteranu.
